Epidemiološko-javnozdravstvena djelatnost obuhvaća rad na Registru akutnog infarkta miokarda za osobe s područja grada Zagreba, rad na projektima kao što su "Utjecaj atmosferskih čimbenika na srčane bolesnike u gradu Zagrebu", CINDI program Svjetske zdravstvene organizacije, praćenje kazuistike Poliklinike, rad sa studentima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i rad na informacijskom sustavu Poliklinike.

Registar akutnog infarkta miokarda za područje grada Zagreba uspostavljen je 1979.g. s ciljem praćenja svih aspekata pojavnosti ove bolesti na području tadašnje zajednice općina Zagreb. Zasnovan je na općeprihvaćenim načelima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Izvor podataka za Registar je dokumentacija kardioloških i drugih odjela zagrebačkih bolnica, patologije i sudske medicine, kazuistika naše Poliklinike te vitalna statistika. Podaci se bilježe u obrasce koji su dijelom preuzeti od SZO te budući da medicina napreduje nadopunjeni. Podaci se unose u računalo i obrađuju u našoj poliklinici.

Godine 1999. provedeno je jednogodišnje praćenje akutnog infarkta miokarda u cijeloj državi. Bile su uključene sve bolnice diljem Hrvatske, a Projekt se vodio u našoj poliklinici pod okriljem Hrvatskog kardiološkog društva.

Napredak medicine, posebno dijagnostike, doveo je do novog trenda u kardiologiji u svijetu, a to je praćenje akutnog koronarnog sindroma (nestabilna angina i infarkt miokarda sa i bez ST elevacije). Praćenje akutnog koronarnog sindroma postoji i u drugim zemljama svijeta, pa smo i mi u našoj poliklinici postojeći Registar akutnog infarkta miokarda proširili i na nestabilnu anginu. Opseg podataka koji skupljamo znatno je veći jer se Registar akutnog koronarnog sindroma temelji i na kliničkim podacima kako bi se mogao evaluirati i uspoređivati način liječenja i postignuti rezultati.