Savjeti i linkovi Obavijesti Newsletter

Utjecaji vremenskih promjena

Čovjek kao i druga živa bića žive u različitim životnim okolnostima i pod neprestanim su utjecajem niza faktora vanjske sredine. Kod zdravih osoba vremenske promjene pa makar bile iznenadne i burne neće dovesti do znatnih promjena u organizmu. Kažemo da su adaptacijske reakcije organizma adekvatne vremenskim promjenama.

S  druge strane postoje zdrave osobe koje imaju smanjenu sposobnost adaptacije na vremenske promjene (tako zvani meteoropati). Kod njih dolazi do neadekvatne adaptacijske reakcije, te će promjenu vremena “trpjeti” na različite načine. Posebno će bolesne osobe u takvim uvjetima, često pokazivati nesvrsishodne reakcije. To može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti, pojave komplikacija pa i fatalnog ishoda.

Fiziološke adaptacijske sposobnosti kod srčanih bolesnika, a poglavito koronarnih bolesnika i starijih osoba su zbog napredovale ateroskleroze krvnih žila smanjene. Zbog toga se u tih osoba češće javljaju neadekvatne i nesvrsishodne adaptacijske reakcije. U vrijeme naglih vremenskih promjena može doći do promjena krvnog tlaka i pulsa, te acidobaznog statusa u organizmu. Takve promjene mogu utjecati na stanje svijesti, pojavu bolova u prsima pa i pojave infarkta.

Inače srčani bolesnik, ako nema znakova težeg oštećenja srca ponaša se slično zdravim ljudima. Neke vremenske promjene, kao što su vrućina ili hladnoća direktno utječu na srce i krvni tlak. Tako visoka temperatura zraka izaziva širenje krvnih žila (vazodilatacija). Širenje krvnih žila kod vrućine može dovesti do opadanja krvnog tlaka i lupanja srca, dok stiskanje krvnih žila kod hladnoće može dovesti do pojave angine pektoris. Bolesnici s visokim krvnim tlakom, koji uzimaju antihipertenzitivne lijekove i bolesnici koji uzimaju diuretike, često tijekom vrućih ljetnih dana imaju potrebu za manjom dozom lijekova od uobičajene.

”Meteorološki stres” izazvan visokom vrućinom može biti provokativni faktor kod bolesnika s uznapredovalom koronarnom bolesti, iako statistički podaci ne ukazuju na veću smrtnost tijekom ljetnih mjeseci. Smrtnost je znatno veća u hladnijim mjesecima (oko 60% od listopada do ožujka) u odnosu na tople mjesece (oko 40% od travnja do rujna).

Anketa
Koliko vježbate?
Svaki dan!
1-3 puta tjedno
1-3 puta mjesečno
Samo prije odlaska na more
Bioprognoza

Kliknite za bioprognozu

Odaberite kretanje

Počnite vježbati polako i povećavajte aktivnosti s vremenom, kako naprezanje, tako i učestalost - jer Vaše će srce postajati jače. Smanjenje srčanožilnog rizika moguće je postići tjelovježbom u trajanju od barem 30 min.za odrasle odnosno 60 min. za djecu.