Angina pektoris

Angina pektoris je bolest koronarnih arterija srca koja, ako se počne liječiti na vrijeme, ne bi trebala napredovati u infarkt miokarda. Glavni simptom je bol nastala kao posljedica tjelesnog napora koju treba znati prepoznati kako bi se moglo brzo i primjereno djelovati. Bol ili osjećaj nelagode najčešće se javlja na području prsnog koša, traje nekoliko minuta, a može se očitovati i kao osjećaj težine, stiskanja ili probadanja u prsima, lijevoj ruci, ili donjoj čeljusti.   Često opisivana kao osjećaj pritiska u prsnom košu, bol se javlja kao posljedica tjelesnog napora, emocionalnog stresa, naglog izlaganja hladnoći, obilnih obroka, pretjeranog pušenja i konzumiranja alkohola, spolnog odnosa, ružnih snova ili naglih promjena vremenskih prilika. Katkada je bol atipična i može se očitovati kao simptomi probavnih smetnji.  

ZAŠTO BOLI? 

Srce je mišić kojeg krvlju opskrbljuju lijeva i desna koronarna arterija. Neki faktori rizika koronarne bolesti, poput povišenog arterijskog krvnog tlaka, šećerne bolesti, debljine, pušenja, povišene razine kolesterola u krvi, poodmakle dobi, snažne obiteljske predispozicije ...utječu na neprimjetno taloženje masnih naslaga ili ateroma na stjenkama koronarnih arterija čime se smanjuje njihova protočnost.  Kod tjelesnog napora pojačava se protok krvi u krvnim žilama i potreba za kisikom. Ako  je jedna od koronarnih arterija sužena, krv ne prolazi kako treba i nedostatak kisika u srčanom tkivu potiče tranzitornu srčanu bol, sličnu grču. U početku, ako je masna naslaga manja i arterija manje sužena, bol se manifestira samo tijekom fizičkih napora: to su napadaji angine pektoris.  No s vremenom ta naslaga raste, arterija se sve više sužava i može doći do njezinog potpunog začepljenja. Bol koja se tada javlja prouzrokovana je potpunim nedostatkom kisika u srčanom mišiću, može se javiti i u stanju mirovanja, a zovemo ju infarkt miokarda. 

ŠTO UČINITI? 

Ako osjetite bilo kakvu bol u grudnom košu, odmah se javite svojem liječniku koji će vas poslati kardiologu.  U slučaju napadaja liječnik će vam dati vazodilatatore brzog djelovanja (nitroglicerin) u obliku lingvaleta (tablete koje se stavljaju ispod jezika). Nitroglicerin počne djelovati za jednu do dvije minute, a djelovanje traje desetak minuta. Njime se mogu brzo ublažiti simptomi napadaja jer proširuje koronarne arterije i poboljšava protok krvi u njima. Ako unatoč uzimanju nitroglicerina bolovi ne prestaju bolesnika treba hitno transportirati u bolnicu jer postoji opasnost od nastupa akutnog srčanog udara.   Po prestanku napadaja bolesnik bi trebao otići u bolnicu na daljnje pretrage. Tamo će mu se mjeriti tlak u stanju mirovanja i u stanju fizičkog napora, dok leži i dok stoji  kako bi se utvrdilo postoji li povišeni krvni tlak; snimat će se elektrokardiogram (EKG) u mirovanju, te se vršiti analiza krvi kako bi se izmjerila razina masnoća i šećera u njoj. Za postavljanje ispravne dijagnoze potrebno je izvršiti i testove opterećenja (ergometrijsko testiranje na biciklu ili pokretnom sagu), kojima se, pod liječničkim nadzorom, postupnim fizičkim opterećenjem izazivaju subjektivni (pojava boli) i objektivni znakove ishemije srčanog mišića (elektrokardiogramske promjene). Ako je ergometrijski nalazi pri maksimalnom opterećenju pozitivan (bolovi i promjene na EKG-u), preporuča se radiografija koronarnih arterija (tzv. koronarografija) kako bi se utvrdio stupanj njihova suženja. 

KAKO LIJEČITI? 

Terapijsko liječenje može biti veoma uspješno ako se odmah započne s njime. Najbolje bi bilo da pacijent pod stalnom liječničkom i kardiološkom skrbi. Bolesnik bi uvijek uz sebe trebao imati linvalete nitroglicerina.  Kao prevencija mogu se prepisati: - aspirin jer sprečava stvaranje krvnih ugrupaka (osim u slučaju kontraindikacija, preporučuje se svakodnevno uzimanje  75 do 250 mg aspirina);   - nitrati dugotrajnog djelovanja (djeluju na isti način kao nitroglicerin, ali im djelovanje nastupa sporije i traje duže);  - beta blokatori (osim u slučaju astme) koji usporavaju frekvenciju srca tj. smanjuju potrebe ishemičnog miokarda za kisikom i hranjivim materijama, ili  - vazodilatartori (blokatori kalcijskih kanala).  KOJE SU RIZIČNE SKUPINE?  Općenito govoreći, najrizičnije skupine su muškarci stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina. Iako kažu da žene od kardiovaskularnih bolesti štite njihovi hormoni, današnji način života (pušenje, stres...) čini ih podložnima toj vrsti bolesti u jednakoj mjeri kao i muškarce. Danas ljudi mogu oboljeti i u 20., 30. godini ako se slabo kreću, puno puše i ne paze na prehranu.   KAKO SPRIJEČITI ANGINU PEKTORIS?  Bitno je paziti na način života, baviti se sportom, zdravije i raznovrsnije jesti (smanjiti kalorije, šećer i masti, a više konzumirati voće i povrće). Treba se potruditi ukloniti sve faktore rizika; prestati pušiti, paziti na težinu, paziti na razinu šećera u krvi...